Elem:
Iduce jutro ustanemo i zakljucimo kako se ostrvo ne da drugacije vidjeti nego autom. Odmah do nasheg hotela se nalazila (Nizozemska) filijala Smart koja je iznajmljivala sva prijevozna sredstva: od bicikla (8€ op danu), preko motorica( 16 - 18 € po danu), pa do vecih motora( 20 € po danu) i auta (od 44 € po danu). Iako su nam savjetovali da iznajmimo auto u Laganos (navodno su ti najbolji. Ah da mi je znati kolika je provizija za besplatnu reklamu) cinilo nam se totalna glupost hodati 2 - 3 km, kad mi je ovo pred nosom. I josh su imali Polo u ponudi: 3 dana za cijenu 2 dana. I tako smo dobili autic koji je preshao tek 345 km, nov, s airco, te pola rezervoara goriva:
U Zakynthosu smo (kao i u svakom primorskom gradu) jedva nashli parking. Odmah smo vidjeli i luku za duge shetnje rivom koja je vodila do glavnog trga. Tu nas zaustavi tip i ponudi nam da doruckujemo na terasi njegovog restorana. Mi, navikli na dobru klopu do tad, prihvatimo odmah jedan stol. Vec je bilo oko 12, pa sam htjela pojesti neshto malo jace da mogu izdrzati shoping i narucim musaku. Blagi Boze....Doshla mi musaka, pluta u ulju, a rastopljeni sir odozgo pukao po pola. Dva zalogaja sam progurala kroz grlo, ali promrznuta tikvica puna vode nije ishla dalje. Bah....Popila sam kulturno svoju kavu dok je BG jeo slasno svoj engleski dorucak. Gazda me je s ulice zabrinuto gledao, a konobarica nije htjela uzeti novac. Tako da sam praznog zeluca, ali ne gladna, krenula u lov na kupatji kostim. Bilo je tu svega....Bulevar (jedina rijec koja opisuje ono shto sam vidjela) je bio pun izloga, shtandova, radnji s jeftinom i preskupom robom....Sve jeftine stvari poput naocala, kapa, marama imaju na sebi xl loga puno skupljih markica: Gucci, Prada, Calvin Klein, Playboy itd...To mi se nije svidjelo. Ono shto mi se svidjelo jest da imaju na milione razlicitih suvenira i sve s temom kornjaca. Jedan od najsladjih su mali sapuni na bazi maslinovog ulja upakirani u jednostavan papir i s lutkicom male kornjace zalijepljenom odozgo. Kupila sam ih hrpu, ali vec sam ih sve podijelila...Nashla sam i kostim nakon par sati. Bijeli. Predivan kroj. Za nevjerojatnih 17.95€. Od mene je sretniji bio samo BG. :D Kupila sam za ostatak love papuce u apoteci, jer mi je dopizdilo hodati u patikama. Naravno: ja sam htjela pregledati bash SVE radnje, ali BG je lagano bio iziritiran, pa smo se odlucili negdje sjesti i popiti neshto...Na vrhu brda smo vidjeli par terasa, vidikovci, pa smo mislili kako se penjuci kroz ulice grada mozda docepamo jedne od tih kafana. Ulice su interesantne, nikad ne znash jel prolazish kroz necije dvorishte ili ne. Cesto su obronci preliveni betonom, pa okreceni u bijelo. Lijepo izgleda u kombinaciji crvenim cvijecem eukaliptusa i josh nekih vrsta kojima ne znam ime...
Doshli smo i do najvishljeg reda kuca, ali prolaza do vidikovca nije bilo. Bilo smo okruzeni drvecem limuna, koshnicama, pcele su zujale i privlacio ih je miris nasheg znoja, ali vrijedilo je ipak....
Pri povratko smo ugledali jednu ogradu koja je obecavala jedan lijep pogled. Malim putitjem smo krenuli tamo i na pola puta izlete dva mala, krezava, cupava psa. Lajali su ko da im zivot ovisi od toga. Polako smo krenuli unatrashke ni trena ih ne ispushtajuci iz vida. Na samom pocetku putitja odjednom je pocelo zveketanje zeljeznog lanca, tako prepoznatljiv zvuk. A onda josh prepoznatljiviji: rezanje prilicno dubokog glasa. Sve se odigralo u djelicu sekunde: na BG skace ooogroman pas, Bogi ga odvali (mojom) torbom (koju je nosio jer sam ja fotografisala okolo), pas leti kroz zrak i tresne na zemlju, a BG odskace u stranu. Jeba te, uletili smo nekom u dvorishte, a da nismo niti skuzili....SRECOM, ni BG ni psu nishta. Nas dvoje blijedi, trio pasa i dalje mahnito kevtje, nigdje zive dushe.....Strcali smo prema centru grada. :D Uhvatio nas neki ludjacki smijeh. Cim smo sishli na rivu uletili smo u neki kafic gdje su zidovi bili oslikani surferima. Dok smo pili svoje pice skuzili smo da tu starija gospoda dolazi na mlade dame iz istocne Jurop. Pogadjali su se za cijenu. Pocele su dame s 25€ po satu, a zakljucilo se negdje za po 75€ po danu po dami. Gospoda su bili Grci, u odijelima, polutjelavi i s shishkama povucenim s vrata. Znojili su se gadno i prenapadno su se smijali. Obje dame su izgledale ko mladje kopije Madonne s ovom novom paz frizurom. Pricale su malo Grcki, malo Englesi. Pili su svi ouzo s soda-vodom. Ne mogu zamisliti kakvog je to okusa, ja jedva popijem ouzo prije jela u Grckim restoranima i to cisto reda radi uzmem jedan gutljaj, a ostalo slisti BG. Uglavnom: cim je drushtvo otishlo doshle su dvije nove kopije Madonne i sjele za isti sok, a konobar im je bez pitanja donio isti ouzo buckirish.
Otishli smo do auta i presvukli se. Nove papuce su bile SUPER udobne i da mogu - spavala bih u njima....Krenuli samo dalje i odjednom se pojavila reklama za vidikovac. Krenuli smo prema gore.Nakon vrtoglavog penjanja po kozjim vijugavim stazama (autom, ne pjeshke) doshli smo do nekog parkinga:
Na ulazu lijepo stoji da ne mozesh na vidikovac bez minimalno dvije konzupcije. Ok, udjemo, iritantno ljubazan konobar primi nashu narudzbu i posti nas na terasu. Napravim tri fotke, popijemo po kavu i ja uzmem josh sok (koji nisam mogla popiti) i trazimo racun. Napravim josh jednu fotku:
I konobar donese papiric:
Deshava se. Fazon je u tome shto smo kasnije saznali da smo sjedili na pogreshnom vidikovcu, ima josh jedan, tik do ovog, a pripada predivnom dvorcu. :D
Odlucimo se ici na najjuzniji dio ostrva, pun plaza i navodno dobar za surfanje. Od plaza smo vidjeli Porto zoro, Plaka beach, ali najljepsha nam je Gerakas beach:
Takodjer zabranjeno ici dalje od 6 metara od vode, kornjace, jaja i to i oto...Tu smo ostali na kupanju. Valovi su taj dan bili oko metar visoki. Bacali smo se na njih poput male djece, pushtajuci da nas izbace na pijesak. Fala bogu, pa sam imala prestari Esprit kostim na sebi, jer se u postavu zavukao silni pijesak, pa ga lijepo mogu baciti...Vjetar je bio toliko jak da smo bili suhi za nekih 15 minuta. Obvladao nas slatki umor, a i kasno je vec bilo, nismo htjeli po Zakynthoshkim putevima voziti nocu, pa smo polako krenuli ka autu. I opet sretnemo Roterdamce s jucerashnje ekskurzije. Zamijenismo tipove i svako svojim putem opet.
Pred hotelom se opet cvare iste face. :D
Doshli u sobu mrtvi-umorni. Nije nam se dalo ici negdje na veceru, pa smo uzeli hrpu cipsa, maslina, uzeli domaceg vina, nekakve meze i dva shpila karata i do 2 ujutro igrali Remi. :D Tu prvu noc sam natukla BG s 1000 razlike. :D Nije me uspio stici do kraja godishnjeg odmora. Rasturila sam ga. :)
3 komentara:
Ovi sapuncici super zvuce! I ja se furam na bijelo, nema veze biti cemo duze mlade :-) Ja u tenesicama jos samo na aerobik....cijelo ljeto se ne skidam iz japanki, pozdrav od jja
Jahanje po valovima dobro zvuči. Sviđa mi se da imaju ljude koji paze na te jadne kornjače :)))
Uglavnom ste proveli odmor pješačeći po sumnjivim stranputicama i upadajući u razne sumnjive avanture he he he, kao ovo s cuckima...no ne bi vam bila u koži :)))))
Objavi komentar